Close

Predstavljeni rezultati projekta ‘Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta’

Foto: mingor.gov.hr

U organizaciji Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH u utorak 29. lipnja u Zagrebu je održana završna konferencija projekta “Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta”.

Riječ je o projektu koji doprinosi rješavanju problema štetnih učinaka invazivnih stranih vrsti na bioraznolikost Hrvatske. Projekt se provodio od 2017. do 2021. godine, a njegova ukupna vrijednost je više od 15 milijuna kuna, od čega je 85 posto iznosa sufinancirano EU sredstvima.

“Projekt je imao nekoliko komponenti. Provedeno je kartiranje više stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, a naglasak je bio na onim vrstama koje su najopasnije, uspostavljen je informacijski sustav, analizirani su putevi unosa, što je bilo značajno za daljnu prevenciju i izradu Akcijskog plana za puteve unosa i širenja invazivnih stranih vrsta”, rekao je dr.sc Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

U sklopu projekta izrađena je aplikacija za pametne telefone za prikupljanje podataka o opažanjima invazivnih stranih vrsta na terenu, čime se stvara temelj za buduće aktivnosti upravljanja.

Dr. sc. Aljoša Duplić je upozorio da su invazivne strane vrste danas jedna od pet najvećih prijetnji za bioraznolikost, kako globalno tako i u Republici Hrvatskoj, te je pravi izazov na koji se način suprotstaviti tim vrstama. Ove vrste namjerno ili slučajno su djelovanjem čovjeka unesene u područja u kojima prirodno ne obitavaju, a njihovom brzom širenju i razmnožavanju doprinosi globalizacija, rast svjetske trgovine, ekonomije i turizma, te mnogim vrstama pogoduju i klimatske promjene.

U prirodi Hrvatske do sada je zabilježeno više od 600 vrsta stranih biljaka i oko 300 stranih vrsta životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Kad je riječ o Europi, zabilježeno je oko 14 tisuća stranih vrsta, te se procjenjuje da je 10 do 15 njih invazivno.

“To znači da ne ugrožavaju samo bioraznolikost nego imaju i negativan utjecaj na gospodarstvo ili na zdravlje čovjeka, a odličan primjer je ambrozija s obzirom da veliki dio populacije ima alergijske reakcije na njezin pelud, osobito stanovnici kontinentalnog dijela Hrvatske, što predstavlja opterećenje za zdravstveni sustav i utječe na radne sposobnosti stanovništva te se stvara i veliki utjecaj na gospodarstvo”, izjavio je dr. sc. Duplić.

Naglasio je kako je, nažalost, borba protiv invazivnih stranih vrsta izuzetno skup i dugotrajan proces.

“Ono što je jako bitno je osvještavanje javnosti i prevencija, znači mjere sprječavanja širenja tih vrsta je edukacija vezano za njihovu upotrebu, kontrola njihovog stavljanja na tržište i kontrola svih puteva unosa invazivnih stranih vrsta. Ukoliko neka vrsta i dospije u prirodu bitno je imati hitan odgovor čim vrstu zabilježimo. Ukoliko se vrsta rasprostrani pogotovo u morskom uli slatkovodnom ekosustavu teško ju je moguće iskorijeniti”, istaknuo je dr sc. Duplić.

Dodao je kako se jedino može pokušati kontrolirati daljnje širenje i jačati ekosustav. Naglasio je kako je danas svijest ljudi o invazivnim stranim vrstama danas veća.

“U Hrvatskoj smo proveli 2013. godine jedno istraživanje na tisuću ispitanika o poznavanju invazivnih stranih vrsta, a pokazalo se da 60 posto ljudi nije čulo za taj pojam. U sklopu jednog projekta ove godine proveli smo ispitivanje 400 ispitanika i rezultat je bio zadovoljavajući. Naime, pokazalo se da samo 25 posto ljudi nije čulo za invazivne strane vrste. To dokazuje da naš završeni projekt kao i drugi projekti pridonose podizanju svijesti javnosti o invazivnim stranim vrstama”, zaključio je dr. sc. Duplić.

Ivana Vranješ

Podijelite članak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ostavite komentar
scroll to top