Close

Apel znanstvenika i stručnjaka za izradom Akcijskog plana zaštite Jadranskog mora

Foto: TZ Jelsa

Udruga Eko Kvarner dostavila je zaključke konferencije o pismenosti i funkcioniranju ekosustava Jadranskoga mora održane u rujnu na otoku Krku.

Zaključke, odnosno otvoreno pismo u obliku apela znanstvenika i stručnjaka za izradom Akcijskog plana zaštite Jadranskog mora prenosimo u nastavku, u izvornom obliku.

Poštovani,

ovim se pismom obraćamo predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade i predsjedniku Hrvatskoga sabora, ali i cijeloj hrvatskoj javnosti s ciljem donošenja AGENDE ili konkretnog akcijskog plana zaštite Jadranskog mora kao imperativa za održivi razvoj društva RH.

Na znanstveno-stručnom skupu održanom u gradu Krku i uz podršku predsjednika RH, dana 9.-11. rujna 2021. sudjelovali su znanstvenici iz različitih institucija i sveučilišta u Hrvatskoj uključeni u istraživanja Jadranskog mora i prirodoslovno obrazovanje usmjereno na poznavanje Jadranskog mora kroz obvezni i izborni obrazovni sustav. Osnovom multidisciplinarnih izlaganja iz područja fizike, kemije i biologije mora te izlaganja o prirodoslovnoj pismenosti u obveznom i neformalnom obrazovanju nakon zajedničke rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

1. U razdoblju desetljeća oceanske znanosti koje su UN proglasile od 2021.-2030.g, nužno je izraditi AGENDU ili konkretni akcijski plan zaštite Jadranskog mora što je imperativ za održivi razvoj društva RH.
2. Istraživanja Jadranskog mora provode se desecima godina od strane znanstvenih i stručnih institucija RH, ali činjenica je da nedostaju sustavna interdisciplinarna istraživanja koja bi objasnila galopirajuće promjene koje se događaju.
3. Promjene koje se događaju su nepovratne. Povećanje temperature Jadranskog mora posljedično donosi i druge probleme kao što je porast razine mora, porast saliniteta, pojačanu stratifikaciju (raslojavanje) s direktnim utjecajem na promjene u cirkulaciji morskih struja te pojave olujnih valova. U Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Mnoge od njih su invazivne pa čak i otrovne. Dolazi do gubitka bioraznolikosti, a sve se češće i ranije pojavljuju intenzivna cvjetanja fitoplanktona (uz stvaranje tzv. morskog snijega odnosno organskih makroagregata) i masovne pojave meduza što ima i negativne posljedice na turizam.
4. Zbog kompeticije u ishrani sitne plave ribe s novo unesenim vrstama želatinoznog makroplanktona u Jadran, za očekivati je gubitke u ribarstvu.
5. Turističke aktivnosti uz klimatske promjene čine najveći pritisak na Jadran. Komunalnim i industrijskim otpadnim vodama te intenzivnom poljoprivredom desetljećima u Jadransko dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari koje se kroz lance ishrane nakupljaju i povećavaju koncentraciju u morskim organizmima. Uz to, plastični i drugi otpad, cjelovit ili djelomično razgrađen (mikroplastika), postaju sve veći problem za živi svijet, s potencijalno dalekosežnim utjecajima na kvalitetu života u moru i zdravlje ljudi.
6. Osjetljivi organizmi podvrgnuti su stresnim situacijama zbog povišenja temperature mora i raznih štetnih tvari. Njihova otpornost prema različitim bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima slabi, što dovodi do pojave masovne smrtnosti, smanjenja bioraznolikosti, promjena u trofičkim razinama i narušavanja ekološke ravnoteže.
7. Problem gubitka domicilnih vrsta i bioraznolikosti dodatno se narušava nekontroliranom izgradnjom uz obale gdje se gube obalna čvrsta dna koja predstavljaju pogodno mjesto za razmnožavanje i mrijest mnogih organizama, a zauzimaju vrlo usko obalno područje u odnosu na sedimentna dna.
8. Sve navedene promjene koje su uočene u zadnjih 30tak godina imaju negativan utjecaj primarno na glavne gospodarske grane jadranskog područja, kao što su turizam, ribarstvo, pomorstvo, ali i zdravlje ljudi, te posljedično i na cjelokupnu ekonomiju RH. Stoga se provođenje aktivnijee zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje za daljnji održivi razvoj.
9. Jedan od osnovnih alata učinkovite zaštite je jačanje pismenost ili razumijevanja o funkcioniranju ekosustava Jadranskog mora te načina na koji more utječe na ljude i ljudi na more, na svim razinama društvene zajednice od predškolskog i cjelovitog odgojno-obrazovnog sustava koji uključuje formalno i neformalno obrazovanje, preko gospodarstvenika i održive ekonomije koja uključuje provedbu zelenog i plavog gospodarstva do Vlade odgovorne za provođenje politika i ugradnju mjera zaštite Jadranskog mora u zakonodavni sustav RH.
10. Predlaže se da se osnuje znanstveno radno tijelo Vlade Republike Hrvatske, kao savjetodavno tijelo koje bi aktivno sudjelovalo u koordinaciji i usklađivanju donošenja agende o mjerama zaštite Jadranskog mora od usklađivanja zakonske regulative u zaštiti Jadrana unutar resornih ministarstava, do revizije svih istraživanja i znanstvenih kapaciteta u RH do uvođenja sustavnog i kontinuiranog praćenja promjena u Jadranskom moru i osnivanja regionalnih edukacijskih ustanova za obrazovanje kroz obvezno školovanje.
11. Važno je raditi na razvoju sustava IT tehnologija za praćenje pravovremenih promjena morskog okoliša Jadrana kao i sustavno prikupljanje podataka o morskom okolišu slijedeći principe otvorene znanosti (Open Science), te aktivno uključiti građane u praćenja morskog okoliša (Citizen Science) uz razvijanje jednostavne metodologije, brze i jasne komunikacije putem digitalnih aplikacija koje omogućavaju provjerenu i povratnu informaciju te korisne podatke u dopuni znanstvenih istraživanja kao i edukaciju korisnika.
12. Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz proračuna RH i javnih poziva EU, te odlučno uspostaviti program akcijskog plana zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2021.-2030.g.

Stoga se obraćamo svima za suradnju koja je nužna i zahtijeva multidisciplinaran angažman različitih dionika kao osnovni preduvjet za stvaranje novih ideja i rješenja, što u provedbi uključuje znanstvenike, Vladu i kreatore politike u svim gospodarskim djelatnostima sa snažim uključivanjem civilnog društva

Podijelite članak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ostavite komentar
scroll to top